Sukrivica i zastara nakon neprijavljene štete

Nakon nastanka štete prijava se ponekad odgađa. Oštećena osoba čeka račun, najprije razgovara sa drugom stranom ili pretpostavlja da je osiguravatelj već obaviješten. Kasnije se postavlja pitanje da li zbog toga zahtjev za naknadu može biti umanjen ili je već nastupila zastara.

Neprijavljena šteta nema isto značenje za svaki zahtjev. Prijava vlastitom osiguravatelju podliježe drugačijim pravilima od isticanja zahtjeva prema osobi koja je prouzrokovala štetu. Sukrivicu prema § 1304 ABGB treba odvojiti od zastare prema § 1489 ABGB.

Ovaj tekst objašnjava moguće posljedice kasne ili izostale prijave. U središtu su prijava osiguravatelju, dokazna situacija, stvarno povećanje štete i trenutak od kojeg u pravilu počinje teći trogodišnji rok zastare.

Kod neprijavljene štete često se miješaju tri različita pitanja. Prvo je zahtjev prema osobi koja je prouzrokovala štetu. Drugo su obaveze iz ugovora o osiguranju. Treće je pitanje da li je zahtjev zastario zbog proteka vremena.

Zahtjev za naknadu može postojati i kada je prijava vlastitom osiguravatelju kasnila. Istovremeno ugovor o osiguranju može tražiti prijavu bez odlaganja. Ova ugovorna obaveza ipak automatski ne odgovara na pitanje da li je odgovorna osoba dužna naknaditi štetu.

Počnite odvojeno voditi hronologiju. Zabilježite događaj, prvo saznanje o šteti, saznanje o odgovornoj osobi, prijave osiguravateljima, razgovore sa drugom stranom i svaki korak za očuvanje zahtjeva. Oblast o dokazima i zastari pomaže pri sređivanju ovih podataka.

Prema § 33 VersVG ugovarač osiguranja mora bez odlaganja prijaviti osigurani slučaj nakon što za njega sazna. To se odnosi na odnos osiguranika i osiguravatelja. Prijava omogućava osiguravatelju da ispita događaj i obim svoje obaveze isplate.

Prema § 34 VersVG osiguravatelj može tražiti podatke potrebne za utvrđivanje slučaja i obima obaveze. Dokaze smije tražiti u mjeri u kojoj se njihovo pribavljanje može razumno očekivati od osiguranika. Treba uzeti u obzir i konkretne uslove police.

Kasna prijava zato ne znači u svakoj situaciji automatsko odbijanje pokrića. § 33 st 2 VersVG ograničava pozivanje na ugovor ako je osiguravatelj na drugi način pravovremeno saznao za osigurani slučaj. Odlučujući su tekst police i stvarne informacije koje je osiguravatelj imao.

Prijavite štetu i kada je prijava kasna. Navedite datum događaja, saznanja, već preduzete mjere i dostupne dokumente. Sačuvajte dokaz slanja i na pitanja odgovorite pregledno.

§ 1304 ABGB predviđa srazmjernu podjelu štete kada je i krivica oštećene osobe doprinijela nastanku štete. Potreban je dakle konkretan vlastiti doprinos. Sama činjenica da prijava nije odmah izvršena još ne određuje visinu umanjenja.

Treba utvrditi koja je prijava ili reakcija bila razumna. Takođe treba pokazati koja bi dodatna stavka štete upravo zbog kašnjenja nastala. Ranija prijava je mogla omogućiti pregled, spriječiti dalje oštećenje ili sačuvati važne dokaze.

Procjena se vrši prema situaciji u tadašnjem trenutku. Važni su dostupne informacije o događaju, hitnost, dostupnost osiguravatelja ili druge strane i mogućnost da osoba prepozna potrebu za brzom prijavom.

Čak i utvrđeni vlastiti doprinos ne znači automatski nestanak cijelog zahtjeva. Svaku stavku štete treba povezati sa njenim uzrokom. Nedostatak fotografije može otežati dokaz troškova popravke, ali sam po sebi ne govori ništa o drugoj stavci kao što je gubitak zarade.

Dokazna situacija često odlučuje da li kasna prijava postaje praktičan problem. Sakupite fotografije sa datumom, poruke, bilješke razgovora, račune, ponude, medicinsku dokumentaciju, odobrenja popravke i druge dokumente koji pokazuju stanje i razvoj štete.

Svakom dokumentu dodijelite konkretnu svrhu. Fotografija može pokazati prvobitno stanje. Račun može pokazati kasniji iznos. Poruka može dokazati kada je druga strana ili osiguravatelj saznao za događaj. Hronologija povezuje ove informacije.

Ko tvrdi da postoji sukrivica treba konkretno navesti taj doprinos. Oštećena osoba zatim treba objasniti koje su informacije bile dostupne, zašto prijava nije izvršena i koje su mjere ipak preduzete. Tvrdnja da bi ranija prijava sve spriječila ne dokazuje potrebnu vezu.

Kod materijalne štete posebno može biti važno sačuvati stanje prije daljih promjena. Potrebnu popravku ipak ne treba bez razloga odlagati. Kod tjelesnih povreda treba pravovremeno sačuvati prve nalaze, preporuke liječenja i stvarni tok. Kontrolna lista za dokumentaciju štete pomaže pri prikupljanju.

§ 1489 ABGB u pravilu propisuje da odštetna tužba zastarijeva za tri godine od trenutka kada su oštećenoj osobi postali poznati šteta i osoba koja ju je prouzrokovala. Početak zato ne zavisi samo od datuma događaja. Važno je potrebno saznanje o činjenicama koje osnivaju zahtjev.

Izostala prijava ne zaustavlja automatski ovaj rok. Ako su šteta i odgovorna osoba poznate, rizik zastare ne nestaje samo zato što osiguravatelju još nije poslana prijava. Prijava može biti korisna za rješavanje slučaja, ali sama po sebi ne zamjenjuje provjeru drugih koraka.

Kod štete koja se razvija ili je u početku nejasna, saznanje treba procijeniti u kontekstu. Važno može biti da li je bio vidljiv samo početni nedostatak ili je šteta koja osniva zahtjev već bila dovoljno utvrđena. Opšti obračun od jednog datuma nije dovoljan.

Napravite vremensku liniju događaja, prvog pouzdanog saznanja o šteti, saznanja o odgovornoj osobi i svih preduzetih koraka. Provjera zastare pomaže pri sređivanju datuma.

Prijava vlastitom osiguravatelju i zahtjev prema osobi koja je prouzrokovala štetu imaju različite ciljeve. Prijava obavještava osiguravatelja o osiguranom slučaju. Sudski postupak služi ostvarivanju zahtjeva prema odgovornoj osobi. Sama prijava zato ne zaustavlja automatski zakonski rok zastare.

I pregovore treba bilježiti prema vremenu i sadržaju. Nemojte zapisati samo da se predmet obrađuje. Sačuvajte datume i tekst svakog priznanja, odbijanja ili daljeg ispitivanja. Da li to ima značaj za zastaru zavisi od okolnosti i vrste zahtjeva.

Direktni zahtjev prema osiguravatelju od odgovornosti može imati dodatne posebnosti osiguranja. To ne ukida potrebu da se odredi smjer zahtjeva. Odvojeno provjerite zahtjev prema odgovornoj osobi, direktni zahtjev prema osiguravatelju i zahtjeve iz vlastite police.

Ako se rok približava, ne čekajte samo odgovor osiguravatelja. Potencijalne odgovorne osobe, datume saznanja i prepisku treba zajedno pregledati. Provjera zahtjeva može najprije razdvojiti moguće pravce.

Skrivena materijalna šteta može postati vidljiva tek kasnije. Zato je trenutak saznanja posebno važan. Kasnije otkrivanje ipak ne odgađa automatski početak svakog roka. Odlučujuće je kada su činjenice koje osnivaju zahtjev bile dovoljno poznate.

Tjelesne povrede mogu stvarati posljedice tokom vremena. Saznanje o povredi nije uvijek isto što i saznanje o svakoj kasnijoj šteti. Troškovi liječenja, gubitak zarade i druge posljedice traže odvojenu procjenu. Oblast o tjelesnoj povredi i troškovima liječenja daje dodatnu orijentaciju.

Kod osiguranog događaja provjerite da li je osiguravatelj saznao drugim putem. To može biti prijava druge strane, službena zabilješka ili komunikacija koja je već bila u toku. Stvarno saznanje osiguravatelja ipak treba potkrijepiti dokazima.

Kod više uzroka izostala prijava nije automatski jedino objašnjenje za svaku kasniju stavku. Odvojite prvobitnu štetu, posljedičnu štetu, reakciju osobe i vremenski tok. Oblast o materijalnoj šteti i umanjenju vrijednosti predstavlja korisnu dopunu.

Najprije sačuvajte sve dokumente u izvornom obliku. To uključuje policu i uslove, e-mailove, poruke, fotografije, račune, medicinske nalaze, bilješke razgovora i dopise druge strane. Zabilježite datum slanja ili prijema svake važne poruke.

Zatim napravite tabelu sa datumom, događajem, saznanjem, prijavom, reakcijom i pogođenom stavkom štete. Označite kada je šteta prepoznata i kada je odgovorna osoba postala poznata. Dodajte da li je osiguravatelj ili druga strana saznala drugim putem.

Pravnu provjeru podijelite u tri rezultata: Šta se još može dokazati? Koji se konkretan doprinos tvrdi? Koji rok možda teče? Ova pitanja jesu povezana, ali se ne mogu riješiti jednom opštom ocjenom.

Ako se rok približava, brzo provjerite pravne osnove i pravac zahtjeva. Kasna prijava i dalje može biti korisna, ali ne zamjenjuje procjenu zastare i mogućih koraka za očuvanje zahtjeva.

Nove članke i pravne informacije kancelarije možete primati putem BRANDaktuelle Rechtsnews. Pretplatite se na newsletter.