Nagodba i postupak: tužba u fazama i obračun kod naknade štete

Kod zahtjeva za naknadu štete visina potraživanja nije uvijek vidljiva iz vlastitih dokumenata. Druga strana može imati obračune, poslovne isprave ili podatke o kretanju imovine koji su potrebni za izračun štete. Tada se postavlja pitanje da li je tužba u fazama sa obračunom pravi put.

Tužba u fazama povezuje više koraka. Najprije se traže informacije ili obračun. Zatim se zahtjev na osnovu tih podataka konkretizuje. Tek u narednoj fazi traži se isplata. To nije opšti lijek za svaki nejasan zahtjev. Materijalni pravni osnov mora već postojati.

Čl. XLII EGZPO uređuje tužbu za navođenje imovine ili dugova i pod određenim uslovima dopušta da se konkretan zahtjev za isplatu ostavi do dostavljanja podataka. §§ 226 i 228 ZPO ipak traže određen zahtjev ili pravni interes kada se traži utvrđenje. Ovaj tekst objašnjava tužbu u fazama u austrijskom pravu naknade štete.

Tužba u fazama je procesni put za slučajeve u kojima se zahtjev zasniva na konkretnom pravnom odnosu, ali se njegova visina može utvrditi samo informacijama koje ima osoba obavezna na njihovo dostavljanje. Tipičan primjer su prihodi, poslovi ili kretanja imovine poznata samo drugoj strani, a potrebna za izračun štete.

Prva faza ne obuhvata svaku informaciju koja bi mogla biti zanimljiva. Mora se vezati za postojeću obavezu davanja informacija, polaganja računa ili navođenja imovine. Vrhovni sud naglašava da čl. XLII EGZPO ne stvara novo materijalno pravo na obračun. Obaveza mora već proizlaziti iz građanskog prava, ugovora ili posebnog zakonskog pravila.

Informacije o dokazima, pregovorima i zastari pomažu pri sređivanju vremenske linije. Kod naknade štete moraju se povezati radnja, informacija i konkretna šteta.

Informacija može obuhvatiti saopštavanje konkretnih činjenica ili poslovnih događaja. Polaganje računa obično ide dalje. Ono treba prikazati relevantne prihode, izdatke, poslove ili kretanja imovine tako da se mogu provjeriti. Potrebni oblik zavisi od pravnog osnova i svrhe informacija.

Obračun ne mora sadržati svaki zamislivi dokument. Važni su događaji povezani sa zahtjevom koji se postavlja. Zato treba što preciznije opisati period, poslovne partnere, prihode, izdatke, dokaze i način prikaza. Molba za „potpunu transparentnost“ nije određen tužbeni zahtjev.

Pravo na informacije treba odvojiti od samog zahtjeva za naknadu štete. Tužilac mora objasniti zašto su tražene informacije potrebne za provjeru ili obračun štete. Pregled posljedične štete pokazuje kako se stavke štete i dokazi mogu razdvojiti.

Čl. XLII EGZPO pretpostavlja određenu pravnu situaciju. Ko traži informacije, obračun ili navođenje imovine mora imati privatnopravni interes i osloniti se na postojeću obavezu. Odredba pomaže pri ostvarivanju i obračunu, ali sama tvrdnja o šteti ne stvara novu obavezu informisanja.

Prije tužbe treba odrediti pravni odnos i ovlašćenu osobu. Osnov može biti ugovorno vođenje poslova, fiducijarni odnos, posebno zakonsko pravilo ili povreda obaveze kod koje samo druga strana zna brojke potrebne za obračun štete. Puka sumnja bez pravnog osnova nije dovoljna za prvu fazu.

Vrhovni sud naglašava i da je posebno pomoćno pravo na obračun potrebno samo kada se potrebni podaci ne mogu dobiti na drugi način. Prethodni zahtjevi i već dostupni dokumenti zato su važni. Provjera zahtjeva pomaže pri razvrstavanju protivnika, pravnog osnova i stavki štete.

§ 226 ZPO traži određen zahtjev, bitne činjenice i dokaze. Kod tužbe u fazama iz zahtjeva mora biti vidljivo koje se informacije ili obračun traže. To obuhvata period, poslovne događaje i vezu sa navodnom štetom.

Preširok zahtjev može preći granice materijalnog osnova. Preuzak zahtjev može izostaviti informacije potrebne za kasniji obračun. Dobro je opisati relevantno poslovno područje i navesti potrebne informacije i dokumente.

Druga faza ne može biti potpuno odvojena od prve. Kada se obračun dostavi, mora pokazati koje su stavke važne za izračun. Zahtjev za isplatu se u početku može ostaviti, ali mora ostati jasno koji se zahtjev za naknadu štete ispituje.

Na početku stoje pravni osnov, činjenice i podaci koji nedostaju. Prva faza zatim traži informacije, navođenje imovine ili obračun. Zavisno od pravnog osnova mogu se tražiti i određeni dokumenti te provjerljiv prikaz.

Nakon prve faze procjenjuju se relevantni prihodi ili poslovni događaji. Zahtjev za isplatu se izračunava i konkretizuje. Prva faza zato nije cilj sama po sebi, nego treba omogućiti određen zahtjev za činidbu.

Sud je vezan postavljenim zahtjevom i pravnim osnovom. § 405 ZPO sprečava dosudu nečeg drugog ili većeg bez potrebne osnove. U postupku koji traje nagodba prema § 204 ZPO može urediti faze i dalju isplatu.

Dokazivanje ne počinje tek kada obračun stigne. Već ranije treba dokumentovati događaj, povredu obaveze, ovlašćenu osobu i konkretnu štetu. Važni mogu biti ugovori, e-mailovi, tokovi plaćanja, zapisnici, stručna mišljenja, fotografije i prepiska.

Kod obračuna treba dodatno pokazati zašto traženi podaci nedostaju i koji korak izračuna omogućavaju. Kod izgubljene zarade važni mogu biti pojedinačni poslovi, periodi ili troškovne stavke. Kod tjelesne povrede u središtu su često nalazi, troškovi liječenja i podaci o radu.

§ 273 ZPO može omogućiti da sud odredi visinu kada je osnov zahtjeva za naknadu utvrđen, ali je dokazivanje iznosa nemoguće ili povezano sa nesrazmjernim teškoćama. To automatski ne zamjenjuje obračun ako se odlučujuće brojke prvo nalaze kod druge strane.

Nagodba prema § 1380 ABGB može povezati informacije, kasniju isplatu i konačno rješenje. Prema § 1389 ABGB obim se čita u vezi sa konkretnim sporom. Zato tekst treba navesti koji se dokumenti još duguju, koje stavke su riješene i da li su kasnija šteta ili dodatni zahtjevi rezervisani.

Česta greška je prerano izabrati tužbu u fazama kao opšte sredstvo istrage. Nedostatak informacija sam po sebi nije dovoljan. Problematičan je i obračun koji navodi samo brojke, ali ne omogućava provjeru dokumentima iako pravni osnov traži razumljiv obračun.

Provjera zastare treba obuhvatiti saznanje, štetu, štetnika, zahtjeve, priznanja i sudske korake u jednoj vremenskoj liniji. Pismo ili pregovor ne djeluje automatski kao uredno nastavljena tužba.

Nove članke i pravne informacije kancelarije možete primati putem BRANDaktuellen Rechtsnews. Pretplatite se na bilten.